Ono što je uspelo Tomislavu Žigmanovu nije nijednom drugom političaru. Od 2015. godine je na čelu Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini – stranke iz koje je devedesetih godina bio isključen.

Žigmanov je postao ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog 2022. godine. U ministarsku fotelju prešao je sa mesta direktora Zavoda za kulturu Hrvata Vojvodine, a bio je i poslanik u Narodnoj skupštini. Bavi se i pisanjem, objavio je 19 knjiga, a uređuje časopis „Nova riječ” u kome objavljuje svoje kratke priče. Radio je i u nevladinom sektoru – u Fondu za otvoreno društvo, ali ovaj podatak nije naveo u zvaničnoj biografiji.

Iako je bio na poziciji koja podrazumeva brigu o ljudskim pravima i rad na društvenom dijalogu, Žigmanov je ostao nem na zabranu održavanja festivala „Mirdita, dobar dan“ koji ima za cilj približavanje kulturno-umetničke scene Kosova Srbiji i obratno. Osim toga, bio je jedan od ministara koji nisu posetili Osnovnu školu „Vladislav Ribnikar“ niti sela Dubona i Malo Orašje nakon masovnih ubistava 2023.

U njegovoj nadležnosti bilo je i usvajanje Zakona o istopolnim zajednicama, ali se u tom polju nije odmaklo dalje od nacrta zakona koji ga je dočekao kad je postao ministar.

Žigmanov je jedan od retkih političara koji su odgovorili na pitanja novinara KRIK-a.

U pisanom odgovoru on je pojasnio detalje o imovini i odgovorio na ključne stvari iz njegove biografije. Naveo je da je iz stranke isključen sredinom ‘90-ih jer se javno interesovao o načinu trošenja novca i zalagao se za liberalizaciju društvenih odnosa. Kazao je i da 2023. nije obišao mesta masovnih ubistava jer je takav bio dogovor na nivou Vlade.

„Ministarstvo po svojim nadležnostima i ovlastima i ja kao ministar nema ulogu „vatrogasnoga“ subjekta, koji treba da reagira na svaki fenomen koji netko u društvu smatra prijepornim!”, napisao je odgovarajući na pitanje zašto se nije oglasio o zabrani festivala „Mirdita, dobar dan”.

Žigmanov je istakao i da njegova „dva prekratka mandata” kao ministra nisu bila dovoljna da se osigura široki društveni konsenzus za usvajanje Zakona o istopolnim zajednicama.

Tvrdi i da njegovo postavljenje za ministra nije imalo nikakve veze sa izborom njegovog zeta Ladislava Suknovića za sudiju Osnovnog suda u Subotici – iako se ranije pet puta bezuspešno javljao na konkurse.

„Vi uistinu mislite da politički prvak hrvatske zajednice može tako što ishodovati? Izbor sudaca se odvija u institucijama i načinima koje su predaleko od mene. Očekivao sam da će javnost u Srbiji tako što pozdraviti, jer je riječ o izboru prvog suca hrvatske nacionalnosti u posljednjih 20 godina”, napisao je Žigmanov.

Naveo je i da u zvaničnoj biografiji nije pomenuo da je radio u Fondu za otvoreno društvo jer to nije smatrao relevantnom informacijom.

„Kao što u životopisu predanog za ravnatelja Zavoda nisam naveo da sam kuhao pekmez u tavankutskom „Medoproduktu“ kao kvalificirani radnik u toploj preradi voća, tako ni tu činjenicu nisam navodio u životopisima u situacijama za koje to nije bitno!”, naveo je Žigmanov.